Od svojih prvih trenutaka na balkonu bazilike svetog Petra, papa Leon XIV. ili Lav XIV. ponudio je tri važne naznake o tome kako će voditi Crkvu s 1,4 milijarde članova.
Leon XIV. prvi je papa iz Sjedinjenih Država. Kardinali su ga izabrali za novog poglavara Rimokatoličke Crkve drugog dana konklave i nešto više od dva tjedna od smrti pape Franje.
Prvi znak bio je njegov izbor imena. Pape ime često koriste kao prvi veliki signal o prioritetima svog papinstva.
Franjo je uzeo ime od svetog Franje Asiškog iz 13. stoljeća, koji je odbacio bogatstvo i želio se brinuti za siromašne.
Posljednji papa koji je uzeo ime Leon, koje izvorno s grčkog znači lav, Leon XIII., veći dio svog papinstva od 1878. do 1903. usmjerio je na zagovaranje prava radnika, pozivajući na pravednu plaću, pravedne uvjete rada i pravo na učlanjenje u sindikate.
„Odabirom imena Leon XIV. pokazuje da je predan socijalnom učenju crkve“, rekao je vlč. Thomas Reese, isusovački komentator koji pomno prati papinstvo.
Druga naznaka bile su riječi koje je izgovorio, a koje su jasno naglašavale potrebu za mirom, nešto na što se i Franjo često fokusirao.
Nijedan njegov govor okupljenom mnoštvu na Trgu svetog Petra nije bio na engleskom, već na talijanskom, jeziku papinstva, i kratkom izletu na španjolski kako bi pozdravio svoju bivšu zajednicu u Peruu. Nije spomenuo SAD.
„La pace sia con tutti voi!“ (Mir s vama!), prve Leonove riječi u javnosti, sastavni su dio mise, ali su također ponudile neposrednu poruku mira u svijetu razorenom sukobima.
Prije nego što su se 7. svibnja uputili na tajnu konklavu, svjetski kardinali objavili su izjavu u kojoj žale zbog sukoba „u Ukrajini, Bliskom istoku i mnogim drugim dijelovima svijeta“ i upućuju „iskren apel“ za mir.
Novi papa rekao je da želi podijeliti Božji mir, nazvavši ga “razoružanim mirom i razoružavajućim mirom”.
Također je spomenuo Franju, koji je dao svoj posljednji blagoslov mnoštvu u Rimu na Uskrs, dan prije nego što je umro od moždanog udara nakon što se tjednima borio s dvostrukom upalom pluća.
“Još uvijek imamo u ušima taj slab, ali uvijek hrabar glas pape Franje”, rekao je.
Treća naznaka bila je u odabiru odjeće.
Suprotno od Franje, koji je odbacio sve obilježja papinstva, uključujući i prvog dana kada je izabran 2013., Leon je nosio tradicionalnu crvenu papinsku mocetu preko svoje bijele sutane.
Iako slijedi Franjinu tradiciju, Lav XIV. dao je do znanja da je novi i drugačiji papa.
Čak i prije nego što je njegovo ime objavljeno s balkona Bazilike svetog Petra, mnoštvo na trgu ispod skandiralo je “Viva il Papa” – Živio Papa, piše BBC.
Robert Francis Prevost (69) bit će 267. nosilac katedre Petra i bit će poznat kao Leon XIV.
On je prvi Amerikanac u ulozi pape, iako se dijelom smatra i kardinalom iz Latinske Amerike zbog mnogih godina koje je proveo kao misionar u Peruu, gdje je kasnije postao i nadbiskup.
Rođen u Chicagu 1955. godine u obitelji španjolskog i francusko-talijanskog podrijetla, Prevost je služio kao ministrant, a za svećenika je zaređen 1982. godine.
Iako se tri godine kasnije preselio u Peru, redovito se vraćao u SAD kako bi služio kao pastor i samostanski prior u svom rodnom gradu.
U Peruu ga rado pamte kao osobu koja je radila s marginaliziranim zajednicama i pomagala u izgradnji mostova. Stekao je i peruansko državljanstvo.
Proveo je 10 godina kao lokalni župnik i kao predavač u sjemeništu u Trujillu u sjeverozapadnom Peruu.
U svojim prvim riječima kao papa, Lav XIV. s naklonošću je govorio o svom prethodniku Franji.
“Još uvijek čujemo u ušima slab, ali uvijek hrabar glas pape Franje koji nas je blagoslovio”, rekao je.
“Ujedinjeni i ruku pod ruku s Bogom, idemo zajedno naprijed”, poručio je uzbuđenom mnoštvu.
Govorio je i o svojoj ulozi u augustinskom redu. U Peru se kao dio augustinske misije preselio kao 30-godišnjak.
Franjo ga je imenovao biskupom Chiclaya u Peruu godinu dana nakon što je postao papa.
Kardinalima je dobro poznat zbog svoje istaknute uloge prefekta dikasterija za biskupe, ureda koji ima važnu zadaću odabira i nadzora biskupa.
U isto vrijeme, u siječnju 2023., postao je nadbiskup, a u roku od nekoliko mjeseci Franjo ga je imenovao kardinalom.
Budući da je 80% kardinala koji su sudjelovali u konklavi imenovao Franjo, ne čudi da je izabran netko poput Prevosta, čak i s obzirom na njegovo nedavno imenovanje.
Političari nekad ‘nisu u pravu’
Smatra ga se osobom koja će podržavati kontinuitet Franjinih reformi u Katoličkoj Crkvi.
Vjeruje se da je Prevost dijelio Franjine stavove o migrantima, siromašnima i okolišu.
Kao kardinal, nije se bojao osporiti stavove američkog potpredsjednika.
Podijelio je objavu na društvenim mrežama u kojoj kritizira odluku Trumpove administracije da deportira američkog državljanina u El Salvador, i podijelio kritički komentar o televizijskom intervjuu koji je potpredsjednik JD Vance dao za Fox News.
„JD Vance nije u pravu: Isus nas ne traži da rangiramo svoju ljubav prema drugima“, pisalo je u objavi.
Vatikan ga je opisao kao drugog papu iz Amerike, nakon pape Franje, kao i prvog augustinskog papu.
Tijekom vremena provedenog kao nadbiskup u Peruu nije izbjegao skandale seksualnog zlostavljanja, boljku Crkve, no njegova biskupija žestoko je negirala da je bio umiješan u bilo kakav pokušaj prikrivanja.
Prije konklave, glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni rekao je da su tijekom okupljanja Kardinalskog zbora u danima prije konklave naglasili potrebu za papom s „proročkim duhom koji je sposoban voditi Crkvu koja se ne zatvara u sebe, već zna kako izaći i donijeti svjetlo svijetu obilježenom očajem“. (Hina)