Države širom svijeta prijete trgovinskim ratom protiv SAD-a nakon najave predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju visokih carina, što je izazvalo pad burzi i rast cijena na globalnom tržištu.
Mjere koje je Trump najavio pokrenule su silazni trend na financijskim tržištima i naišle na osude od strane svjetskih vođa, koji ističu da bi to mogao biti kraj nekoliko desetljeća liberalizacije trgovine koja je bila predvođena SAD-om.
U Japanu, jednom od vodećih trgovinskih partnera SAD-a, premijer Shigeru Ishiba izjavio je da su carine izazvale “nacionalnu krizu”, dok su dionice na tokijskoj burzi na putu prema najgorem danu poslovanja u posljednjih nekoliko godina.
Investicijska banka JP Morgan procjenjuje da postoji 60 posto vjerojatnosti da će globalna ekonomija do kraja godine ući u recesiju. U Bijeloj kući se čuju različiti tonovi oko toga hoće li carine biti trajne ili su samo taktika za ostvarivanje ustupaka. Sam Trump smatra da će carine SAD-u donijeti “veću snagu u pregovorima”.
Carine koje su najavljene su najviše za više od stoljeća: 10 posto minimalne carine na sav uvoz, s višim razinama za pojedine države. Očekuje se da će to povećati cijene za američke potrošače na razne proizvode, uključujući Appleov iPhone.
Tvrtke u SAD-u i globalno prilagođavaju se novim okolnostima. Automobilski proizvođač Stellantis najavio je otpuštanje američkih radnika i zatvaranje tvornica u Kanadi i Meksiku, dok je General Motors povećao proizvodnju unutar SAD-a.
Kanadski premijer Mark Carney izjavio je da je SAD napustio svoju povijesnu ulogu vođe međunarodne ekonomske suradnje, dodajući da se svjetsko gospodarstvo drastično promijenilo. Kina i Europska unija najavile su odmazdu u obliku carina na izvoz u SAD.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je EU da obustavi investicije u SAD, dok drugi američki trgovinski partneri, poput Japana i Meksika, odgađaju primjenu recipročnih mjera, nadajući se ustupcima.
Carine predstavljaju znatnu prijetnju svjetskom gospodarstvu, ističe čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva, koja poziva Washington na smanjenje trgovinskih tenzija.
Trumpovi suradnici, američki ministar trgovine Howard Lutnick i savjetnik Peter Navarro, savjetovali su ga da se ne povlači. Ipak, Trump je izjavio da carine jačaju pregovaračku poziciju SAD-a, naglašavajući da je ranije koristio carine u svoje svrhe.
Međutim, tržišta reagiraju negativno, s dramatičnim padom dionica i cijena nafte, a analitičari upozoravaju da bi carine mogle ugroziti potražnju i destabilizirati opskrbne lance. Dow Jones indeks je pao gotovo četiri posto, dok su S&P 500 i Nasdaq zabilježili slične gubitke.
Trumpovo objašnjenje carina kao “recipročnih” mjera usmjerenih na trgovinske barijere prijeti nestabilnošću odnosa s ključnim partnerima. Kritičari ističu da će povrat proizvodnje u SAD biti izazovan, posebno u sektorima poput dijamanta.
Trumpov potpredsjednik J.D. Vance ističe kako su carine usmjerene na nacionalnu sigurnost i osiguranje potrebnih resursa za zemlju. Unatoč tim izjavama, analitičari sumnjaju u učinkovitost planiranih carina, upozoravajući na mogućne ekonomske posljedice.
Trump planira uvesti carine od 24 posto na Japan i 25 posto na Južnu Koreju, istovremeno nazivajući te mjere načinom jačanja ekonomije i promicanja proizvodnje unutar SAD-a.
