Hrvatska obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Vukovarsku kolonu sjećanja ove će godine na svojem putu dugom pet kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnoga groblja, predvoditi vukovarske braniteljice, javlja HRT.
Tijekom agresije i okupacije Vukovara poginulo je i ubijeno najmanje 2717 osoba. Borbe za grad trajale su tri mjeseca tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti braniteljske snage i zauzeti grad. Na današnji dan, prije 34 godine, otpor branitelja je slomljen.
Istoga dana kada je slomljena herojska obrana Vukovara, u Škabrnji je počinjen pokolj. Pod zapovjedništvom ratnog zločinca Ratka Mladića zvjerski su ubijena 43 civila, među njima i 15 hrvatskih branitelja. Njima u spomen danas će u Škabrnju doći mnoga izaslanstva te građani iz cijele Hrvatske.
Poslije tromjesečnog nadljudskog otpora velikosrpskoj agresiji Vukovar, stari hrvatski grad na Dunavu, doživio je najtragičniji dan u svojoj povijesti: 18. studenoga 1991. neprijatelj ga je zaposjeo i počinio teške zločine neviđene još od Drugoga svjetskog rata.
Pred očima međunarodnih promatrača, zaredali su se strašni pokolji preostalih branitelja i civila, a preživjelo hrvatsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta.
Potkraj ljeta 1991. elitne gardijske brigade JNA trebale su se kroz Slavoniju probiti do Zagreba. Pad Vukovara predviđali su a za samo tri dana. No malobrojni su hrvatski branitelji zaustavili neprijateljski prodor i oko opkoljenoga grada vezali oko 50 tisuća pješaka.
Nakon početnih neuspjeha agresor je primijenio taktiku danonoćnoga bombardiranja grada, što je izazvalo goleme civilne žrtve. Trpinjska cesta postala je grobnicom neprijateljskih oklopnih snaga. Tijekom tromjesečnih borba uništeno je oko 300 tenkova i tridesetak zrakoplova, 15 je tisuća napadača ubijeno, a još više ranjeno.
Iako je zauzela Vukovar, jugovojska je toliko psihološki i materijalno oslabjela da više nije mogla napredovati. Otpor Vukovara Hrvatskoj donio je vrijeme za jačanje vlastite vojske koja se sada mogla ne samo braniti nego i poduzimati ofenzivne operacije.
Istoga dana kad je pao Vukovar i na drugome kraju Hrvatske počinjen je još jedan bezumni zločin. U zadarskome zaleđu u Ravnim kotarima četnici su upali u Škabrnju i potajno smaknuli 84 branitelja i civila, a selo sravnili sa zemljom.
Obrana Vukovara postala je simbolom hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji, a vukovarske žrtve temelj su hrvatske slobode. Zbog svega toga Hrvatski je sabor 18. studenoga proglasio Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje.
